Sada je: 28-03-2024 21:44.

Urin i urinokultura

Aktivne teme

Vremenska zona: UTC + 01:00


Forum je zaključan Tema je zaključana [ne možete slati/uređivati poruke/odgovarati].  [ 3 poruka ] 
Autor Poruka
 PostPoslano: 22-04-2009 09:03  Citiraj (i odgovori)  
Moderator
Moderator
Avatar

Pridružen: 18-06-2008 14:05
Postovi: 2112
Lokacija: Zagreb
Jako je važno pravilno uzimati uzorak, evo uputa:

URIN - Urinokultura

Mikrobiološka pretraga urina - popularno zvana urinokultura. Kod nje određujemo broj bakterija i ako je potrebno testiramo osjetljivost bakterija na antibiotike. U urinu trakom određujemo razinu nitrita i leukocitne esteraze, a gledamo i sediment urina.

Urin treba donijeti u sterilnoj posudi (kupiti u ljekarni ili doći k nama u mikrobiološki laboratorij po nju). Urin se daje kod kuće. Uzorak nije pouzdan ako nije dan po protokolu (opisano niže). Sve informacije možete dobiti na brojevima telefona: (01) 2306-552 i (01) 2306-553
http://www.laborcentar.hr/mikrobioloski-laboratorij.htm

"KAKO UZETI UZORAK URINA ( MOKRAÆE ) DA BI SE NAPRAVILA BAKTERIOLOŠKA PRETRAGA ( URINOKULTURA ) ?"

Da bi se napravila bakteriološka pretraga urina ( urinokultura ) uzima se prvi jutarnji urin i to njegov "čisti" srednji mlaz (ili urin koji je barem 4 sata bio u mokraćnom mjehuru).

Prvi jutarnji urin uzorak je urina izmokren odmah nakon cijelonoćnog spavanja, neposredno prije doručka ili drugih aktivnosti. Preporuča se da bude izmokren nakon 8 satnog ležanja i ne manje od 4 sata zadržan u mokraćnom mjehuru (ako je mokraćni mjehur pražnjen ranije tijekom noći).

Urin srednjeg mlaza (ili čisto uhvaćeni urin) predstavlja srednji dio izmokrenog urina. Prvi se dio odbacuje budući da je uvijek kontaminiran fiziološkom florom uretre (tj. bakterijama koje se nalaze na početku mokraćne cijevi te na vanjskom spolovilu).

Nakon uzimanja uzorka posudicu pažljivo zatvoriti pazeći da se rukama ne kontaminira unutrašnjost posudice i čep. Uzorak ne smije duže od 2 sata ostati na sobnoj temperaturi. Ako se za to vrijeme ne može stići u mikrobiološki laboratorij, može se 24 sata čuvati na +4°C (tj. u hladnjaku ili na hladnom mjestu).

POSTUPAK UZIMANJA SREDNJEG MLAZA URINA (MOKRAÆE) U ŽENA

1. Oprati ruke sapunom
2. Raširiti prstima velike usne spolovila
3. Oprati vanjsko spolovilo vodom
4. Ispustiti prvi mlaz urina
5. U posudicu izmokriti, ne prekidajući tijek mlaza, otprilike 1/2 dcl urina

POSTUPAK UZIMANJA SREDNJEG MLAZA URINA (MOKRAÆE) U MUŠKARACA

1. Oprati ruke sapunom
2. Povući kožni nabor
3. Oprati završetak spolovila (penisa) vodom
4. Ispustiti prvi mlaz urina
5. U posudicu izmokriti, ne prekidajući tijek mlaza, otprilike 1/2 dcl urina

Važno: Ne davati uzorak urina za mikrobiološku pretragu za vrijeme antibiotske terapije.

_________________
Anita Moorjani "Ponovno rodjena"


Vrh
 Profil  
 PostPoslano: 28-04-2009 11:18  Citiraj (i odgovori)  
Moderator
Moderator
Avatar

Pridružen: 18-06-2008 14:05
Postovi: 2112
Lokacija: Zagreb
http://www.plivamed.net/?section=home&c ... 394&show=1

_________________
Anita Moorjani "Ponovno rodjena"


Vrh
 Profil  
 PostPoslano: 28-04-2009 11:22  Citiraj (i odgovori)  
Moderator
Moderator
Avatar

Pridružen: 18-06-2008 14:05
Postovi: 2112
Lokacija: Zagreb
ANALIZA URINA

Urin ili mokraća je tečnost kojom se iz organizma izlučuju otpadni produkti metabolizma, štetne i strane materije. Zdrav čovjek izlučuje od 1 do 2 litra mokraće. Količina izlučene mokraće (diureza) u pojedinim bolestima može jako da varira. Oligurija, izlučivanje suviše malih količina mokraće javlja se kod bubrežnih, srčanih bolesti, trovanja teškim metalima itd.
Potpuna nemogućnost mokrenja, anurija, i retencija ili zaostajanje mokraće je česta kod opstrukcije mokraćnih puteva. Poliurija, izlučivanje velikih količina mokraće susreće se kod šećerne bolesti, u poodmaklim fazama bubrežnih bolesti i dr.
Za kvalitativni rutinski pregled mokraće uzima se svježa jutarnja mokraća, jer je ona najsličnija prosječnom 24-satnom uzorku mokraće.

Rutinski pregled mokraće sastoji se od 3 dijela i to:
1. Opis fizičko-hemijskih karakteristika kao izgled, boja, miris, pH, specifična težina
2. Hemijske pretrage
3. Mikroskopski pregled mokraćnog sedimenta.
Rezultati se označavaju sa; negativno (-), u tragu (±),slabo pozitivno (+), pozitivno (++), jako pozitivno (+++).

IZGLED MOKRAÆE

Svjež urin kod zdravih ljudi je bistar. Poslije kraćeg stajanja javljaju se flokule sluzi, a nakon dužeg stajanja na hladnom, mokraća se zamućuje.
Iz kisele mokraće taloži se kalcijev oksalat, mokraćna kiselina i urati, a kod alkalne mokraće obično se nalaze fosfati i karbonati.
Mutan urin može biti od gnoja, leukocita, eritrocita, epitelnih ćelija, mikroorganizama, kod patoloških stanja. Ali kod glomerulonefritisu mokraća može biti bistra Ako je urin izgleda mlijeka u njemu ima masti-hilurija, do koje dolazi kada limfa dospije u mokraću zbog oštećenja limfnih sudova.

BOJA MOKRAÆE
Kod zdravih ljudi je obično žuta.Boja potiče od pigmenata i to urohroma koji nastaje razgradnjom porfirinskog prstena-hemoglobina. Kod jače diureze boja je svjetlija, a kod koncentrovanije je tamnija.
Na boju utiče i način ishrane i uzimanje nekih lijekova. Tako u mokraću prelaze antocijani iz cvekle ili kupina, boje iz bombona. Masna hrana daje mokraćI tamniju boju, biljna hrana svjetliju. Povišena tjelesna temperatura izaziva koncentrovanje mokraće pa je boja tamnija ili smedja.Aminopirin boji mokraću u crveno. Sulfonamidi je isto boje u crveno, urotropin u žuto, fenolftalein i antrahinon u crveno ako je alkalna, a senino lišće u žuto. Porfirini je boje u smedje ili crvenkasto, kao i kod hemoglobinurije. Pjena se javlja kod pojave bilirubina i disfunkcije jetre, a stajanjem ta mokraća poprima zelenkastu boju.


MIRIS MOKRAÆE
Miris normalan donekle je sličan govedjoj juhi ili podsjeća na miris badema.
Vrlo neugodan miris ima kod infekcije urogenitalnog trakta od gnoja, sumporvodonika i amonijaka.
Špargla izaziva karakterističan miris, pa kod ketonurije ima miris voća, terpentin izaziva miris ljubičice.

GUSTINA MOKRAÆE

Gustina ili specifična težina mokraće je u najužoj vezi sa njenom količinom. Gustina je manja kada se izlučuje veća količina urina, a gustina je veća kada se izlučuje manja zapremina, ali zato koncentrovanijeg urina.
Kod zdravih ljudi gustina je od 1010 do 1025 g/cm3.
Kod dijabetičara je visoka gustina bez obzira na povećanu diurezu.
Obično je gustina obrnuto proporcionalna količini urina, a direktno proporcionalna jačini obojenosti.


REAKCIJA MOKRAÆE, pH
Kod zdravih je slabo kisela do slabo alkalna tj. pH 4,8-7.2.
Hrana sa mnogo mesa i proteina izlučuje kiseliju mokraću, dok kod ishrane povrćem i žitaricama pretežno je alkalna.
Pri povišenoj temperaturi je kiselija mokraća, kao i kod malignih bolesti.
Pri infekcijama mokraćnih puteva mikroorganizmima (npr. Proteus vulgaris) zbog enzima ureaze urin je alkalan.


HEMIJSKA ISPITIVANJA MOKRAÆE
PROTEINI U URINU
U normalnoj mokraći ima samo proteina u tragovima, uglavnom mukoproteina i enzima, pa se stoga uzima da u zdravoj mokraći nema proteina. Pozitivan nalaz proteina u proteinuriji je najčešće od albumina.

Prema uzroku proteinurije mogu se podjeliti na;
1. Funkcionalna proteinurija-javlja se posle teškog fizičkog rada i napora, te kod vojnika poslije marševa, te kod trudnica u kasnim mjesecima trudnoće. U ovu vrstu proteinurije spada i tzv. Ortostatska proteinurija kod djece i mladih od 16-18 god. kada se kreću ili stoje, a nema je dok leže i miruju. Kasnije se ona gubi tokom života.

2. Organske proteinurije-dijele se prema lokalizaciji patološkog procesa na:
a. Prerenalna proteinurija-kod procesa ispred samog bubrega, uzrokuju je bolesti srca, cirkulatornog aparata, hipertenzija. Zbog primarne bolesti dolazi do poremećaja glomerularne filtracije.
b. Renalne proteinurije-posledice nefritisa, nefroskleroze, nefroze, TBC bubrega,
c. Postrenalne proteinurije-od upale mokraćnog mjehura, uretera, prostate, uretre
d. Glomerularnu proteinuriju-kakrakteriše pojava proteina iz krvnog seruma u mokra}I kod nefroza, glomerulonefritisa i dr.
e. Tubularnu proteinuriju-pojava proteina male relativne molekulske mase koji potiču iz tubula kao beta-2-mikroglobulin, kod Fanconijevog sindroma i Wilsonove bolesti

3. Paraproteinurija-ozna}ava pojavu paraproteina u mokraći, a uzrok je greška u sintezi lakih i teških lanaca imunoglobulina.

ŠEÆER U URINU
Kod zdravih ljudi šećer se ne nalazi u urinu. Pojava glukoze u urinu zove se glikozurija. Kod dijabetičara najbolje je ispitivati 3 porcije urina, noćni i 2 dnevna. Glukoza u urinu može da se pojavi i kod niže koncentracije glukoze u krvi od 10 mmol/lit.
Kod prekomjernog uzimanja šećera javlja se tzv. alimentarna glikozurija.


KETONI U URINU
Aceton, acetoctena kiselina i beta-hidroksimaslačna kiselina zajednički se zovu ketonska ili acetonska tijela. Kod zdravih ljudi uobičajenim testovima se ne mogu dokazati jer se malo izlučuju .Ali u većoj količini stvaraju se kod dijabetičara, te kod poremećaja intestinalne apsorpcije, kod dužeg posta ili ako se izbace ugljenihidrati iz hrane.
Urin koji sadrži više acetona ima karakterističan miris po voću, dok kod acetoctene kis. i beta-hidromaslačne kis. nemaju mirisa, iako se više izlučuju od acetona.

ŽUČNE BOJE U URINU
UROBILINOGEN i sterkobilinogen izlu~čuju se urinom i fecesom. Kod zdravih ljudi ga rijetko dokazujemo jer su to male količine koje se izluče do 5 mg dnevno.Kod bolesti jetre i hemolitičkoj žutici je pozitivan i radi se samo u svježoj mokraći.

BILIRUBIN se izlučuje u patološkim stanjima, kada ga oštećena jetra ne može metabolizovati ili kad zbog opstrukcije žuči ne može oticati. Takva mokraća je intenzivno žuta ili žuto smedja sa karakterističnom žutom pjenom, stajanjem na vazduhu mijenja boju u zelenkastu zbog oksidacije bilirubina u biverdin. Pozitivan je kod ikterusa i svih jetrenih oboljenja.

KRV U URINU
Urin zdravih osoba ne sadrži krv, osim kod žena za vrijeme menzesa.
Kod hematurije urinom se izlučuje puna krv zbog mokraćnih kamenaca, upalnih procesa u bubrezima, kod infektivnih bolesti kao šarlaha, difterije, upale krajnika, upale slijepog crijeva, alergijskih bolesti, trovanjem živom Hg, fosforom P. Hematuriju prati najčešće i hemoglobinurija, to je kada se u urinu nalazi krvni pigment, hemoglobin.Hemoglobinurija se javlja kod hemolitičke anemije, kod velikih fizičkih napora. Kod hemoglobinurije uvijek se javlja i proteinurija.
Urin izgleda kao zadimljen, smedje crvenkaste boje.

NITRITI U URINU
U normalnom svježem urinu nitrita nema. Pojava nitrita u svježem urinu je posledica nekih infekcija urogenitalnog trakta. Bacili tuberkuloze, gonokoki i streptokoki ne stvaraju nitrite, dok koli-bacili, stafilokoki i proteus-bacili reduciraju nitrate u nitrite, pa je poptrebno uraditi i mikroskopski pregled sedimenta i bakteriološki nalaz urina.

SEDIMENT URINA
Pregled sedimenta je veoma važan. U sedimentu nalazimo organskih materija kao sluzi koja se zapaža kao pahuljasti oblačić i neorganske soli. Iz kiselog urina taloži se kalcijev oksalat, mokraćna kis. i urati, a iz alkalnog urina fosfati i karbonati.
Normalno u urinu se nalazi ćelije pločastog epitela, pojedinačni leukociti, katkad spermatozoid, mikroorganizmi, ili dlačica, zrnce skroba, kapljica masti. Abnormalan sediment sadrži: eritrocite, leukocite, bakterije, parazite i njihova jajašaca i razne vrste cilindara

_________________
Anita Moorjani "Ponovno rodjena"


Vrh
 Profil  
Prikaži poruke :  Redanje  
Forum je zaključan Tema je zaključana [ne možete slati/uređivati poruke/odgovarati].  [ 3 poruka ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika: / i 17 gostiju.


Ne možete započinjati nove teme.
Ne možete odgovarati na poruke.
Ne možete uređivati svoje poruke.
Ne možete izbrisati svoje poruke.
Ne možete slati privitke.

Traži:
Izaberi forum:  


Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group • HR (CRO) autor baze Ančica Sečan | prilagodio Roberto Machiedo
Style originally created by Volize © 2003 • Redesigned SkyLine by MartectX © 2008 - 2009
Modified by Roberto Machiedo, Zajedno do zdravlja © 2006-2011