Postoje neka nagađanja da ukidanje mliječnih proizvoda (engl. dairy) dovodi do povlačenja simptoma artritisa. Ne zaboravite da je kod djece jako važno nadomjestiti kalcij i D vitamin. Oni su ionako prevažni za artritis.
http://www.notmilk.com/forum/798.html
Moram prizanti da je moje dijete uglavnom bilo na mliječnim proizvodima prije pojave artritisa (čokolino, jogurti, monte...).
Neću to pokušavati, a niti vama preporučam, ali nije loše imati to u vidu.
Kravlje mlijeko kao faktor rizika.
Kravlje mlijeko je u našim kulturnim krugovima najčešće prva strana bjelančevina koju čovjek prima iz ili nakon majčinog mlijeka (ili, nažalost, umjesto njega). U ranom dobu dojenčeta niti crijevna flora niti stalni obrambeni sustavi nisu podešeni za izmjenu tvari bjelančevina kravljeg mlijeka. Zbog toga vrlo često dolazi do alergijskih i upalnih reakcija na kravlje mlijeko. Ove reakcije zadržavaju se cijelog života, premda kasnije zbog tjelesnih mehanizama prilagođavanja postaju podsvjesne i vode k takozvanim prikrivenim alergijama.
No, i pomanjkanje laktoze može dovesti do neprihvaćanja kravljeg mlijeka, zapravo mliječnog šećera. Ako se na testu kravlje mlijeko i mliječni proizvodi pokažu neprihvatljivim, moraju se izbjegavati sve dok se terapijom uspješno ne ukloni nesnošljivost, odnosno, alergija. Najčešće je to uz manjak laktoze nemoguće.
Alergije na kravlje mlijeko mogu se lako utvrditi odgovarajućim test-ampulama. Pri tome se koriste test-ampule pomoću kojih se utvrđuje reakcija na titraje kravljeg mlijeka.
Prema tome, kravlje mlijeko nije za ljudsko tijelo vrhunski davatelj energije, kao što se to uvijek predstavljalo. Može se sasvim dobro živjeti i bez kravljeg mlijeka, budući da se u mlijeku sadržani kalcij može uzeti i putem drugih živežnih namirnica. Pri tome je vrlo teško utvrditi graničnu vrijednost uzimanja kalcija - Eskimi npr. u svojoj prehrani uzimaju znatno manje, a Šveđani znatno više kalcija od nas srednjoeuropljana. Pretjerano uživanje mliječnih proizvoda - npr. svježeg sira i jogurta – pospješuje crijevno truljenje i može doprinijeti stvaranju crijevnih gljivica.
KOME JE MLIJEKO NAMIJENJENO?
Svrha mlijeka jest da hrani mladunčad vrste. Prirodno, u početnoj životnoj fazi, svi se sisavci hrane mlijekom majke, ali nakon nekog vremena mliječna prehrana prestaje.
Čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko u odrasloj dobi!
Životinjama nije prirodno da piju mlijeko u odrasloj dobi kao što im nije prirodno ni da piju mlijeko neke druge vrste, a ujedno je to i prilično teško za izvesti - primjerice da mačka siše kravu, odnosno zar možete zamisliti sebe kako čučite ispod krave i sišete je?
Čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko druge vrste.
Kemijski je sastav kravljeg mlijeka drukčiji od ljudskog. Kravlje mlijeko sadrži kazein, koji je za ljudski organizam teško probavljiv te stvara tromost organizma. Osim toga, nusproizvodi mlijeka ostavljaju u tijelu puno otrovnih tvari koje su vrlo kisele.
Problem kod probave mlijeka, jest stvaranje sluzi u organizmu. Ona prekriva membrane što dovodi do sporog prodiranja ostale hrane te se vitalna energija rasipa. Mlijeko, zbog neodgovarajućeg omjera kalcija i fosfora, ispire kalcij iz kostiju. Istraživanja su pokazala da osobe koje piju puno mlijeka i mliječnih proizvoda češće pate od bolesti srca, artritisa, alergija, astme i migrene.
Kravlje mlijeko očito nije namijenjeno za ljudsku prehranu nego za telad, kao što je i ljudsko mlijeko namijenjeno za ljudsku djecu, pa stoga ne čudi što potiče alergije kod ljudi, a i povezuju ga i sa mnogim drugim zdravstvenim problemima poglavito kad se uzme u obzir da se mlijekom prenose i pesticidi, hormoni i razne infekcije i bolesti krava zbog intenzivnog i nemilosrdnog uzgoja.