Sada je: 30-10-2014 16:53.

Kupanje na moru, rijekama, jezerima i bazenima

Aktivne teme

Vremenska zona: UTC + 01:00


Započni novu temu Odgovori  [ 6 poruka ] 
Autor Poruka
 PostPoslano: 17-11-2010 14:58   
Moderator
Moderator
Avatar

Pridružen: 18-06-2008 14:05
Postovi: 2158
Lokacija: Zagreb
http://www.zdravobudi.hr/Default.aspx?sid=7088

Mislite zdravo - plivajte zdravo
Piše: Mirjana Žagar - Petrović, dr.med.

Ljeto je pred nama i mnogi od nas vruće ljetne dane provode u kupanju na moru, rijekama, jezerima i bazenima. Kupanje i plivanje od velike je koristi za zdravlje današnjeg suvremenog čovjeka koji najveći dio svog života provodi sjedeći. Uslijed nedovoljne tjelesne aktivnosti dolazi do degenerativnih promjena koštano-zglobno-mišićnog sustava, slabljenja dišnog i srčano-žilnog sustava, prerane pojave ateroskleroze, stoga je važnost plivanja i općenito kretanja neosporna za zdravlje današnjeg suvremenog čovjeka.
No, uz neospornu korist plivanje donosi i određene zdravstvene rizike, prvenstveno rizik od prijenosa određenih zaraznih bolesti. Rizik od pojave infekcije to je veći što je vodena površina manja i slabije protočna, lakše dolazi do onečišćenja nepoželjnim tvarima i mikrobima iz žive i ne žive prirode, ali i od samih kupača. Od prirodnih vodenih površina za kupanje je najsigurnije more, osobito naše Jadransko more čije se plaže krase plavim zastavama - oznakama visoke prirodne čistoće mora. No, i u najčišćim morima za vrijeme velike gustoće kupača, osobito u plićacima, gdje se najčešće kupaju mala djeca može doći do povećanog onečišćenja, pa stoga opreza nikad dosta. Najnepovoljnije za kupanje su kopnene vode stajaćice, poput bara, riječnih rukavaca, šoderica osobito u nizinama gdje je protočnost vrlo mala ili nikakva. Kvaliteta bazenske vode ovisi o sanitarno-higijenskim uvjetima održavanja bazena i prostora oko njega, ali i o ponašanju kupača koji se moraju pridržavati određenih higijenskih pravila.
Nad svim se javnim kupalištima, morskim plažama, bazenima, nekim jezerima i rijekama provodi stalni zdravstveni nadzor nad kvalitetom vode za kupanje. Cilj nadzora je prevencija pojave određenih zaraznih bolesti, provode ga službe za ekologiju i epidemiologiju zavoda za javno zdravstvo. Uzorkovanje vode provodi se tijekom kupališne sezone od početka lipnja do početka rujna, a ispituju se fizikalno-kemijski i mikrobiološki parametri koji su pokazatelji kvalitete vode, te se na licu mjesta određuje temperatura zraka, vode i koncentracija rezidualnog klora.

U javnim bazenima koristi se klor za dezinfekciju vode, on uništava mikrobe i tako štiti naše zdravlje. No, neki mikroorganizmi, poput Cryptosporidiuma mogu preživjeti u kloriranoj vodi. Na ovu tzv. superbakteriju osobito su osjetljive osobe oslabljenog imunološkog sustava.

Zarazne bolesti koje se mogu dobiti kupanjem (u anglosaksonskom govornom području imaju naziv recreational water illnesses/RWI) mogu biti različite i s različitim simptomima, ovisno kojim je putem uzročnik ušao u organizam. Uzročnici mogu u organizam ući preko usta, preko sluznica (oka,nosa,spolovila), oštećenja na koži i dišnim putovima.

Preko usta, gutanjem vode nastaju crijevne zarazne bolesti koje mogu biti uzrokovane različitim uzročnicima, poput Shigella, E. Coli , norovirusa, Giardia i Cryptosporidiuma. Zajednički simptom je proljev, povišena temperatura i bolovi u trbuhu.

Preko tjelesnih sluznica mogu se dobiti neke tipično kupališne bolesti, kao što su virusna ili klamidijska upala sluznice oka (tzv. kupališni konjuktivitis) ili upala mokraćnih putova. Preko mikropovreda na koži i sluznici, ali i preko zdrave sluznice oka i usta kod gutanja vode može doći do razvoja leptospiroze, naročito nakon kupanja u barama i vodama stajaćicama. Nekada su često djeca i mladi, osobito dječaci, obolijevali od leptospiroze, kupajući se u vodama stajaćicama i ribnjacima. Uzročnik ove bolesti ulazi u organizam kroz male ozljede kože i ogrebotine ili kroz spojnicu oka,sluznicu usta ili ždrijela.
Kao posljedica zadržavanja vode u vanjskom zvukovodu ljeti nisu rijetke upale vanjskog zvukovoda.
Kupanjem u stajaćim vodama i ne adekvatno održavanim bazenima ljeti se najlakše možemo zaraziti virusima iz skupine enterovirusa. Enteroviroze su zajednički naziv za skupinu bolesti uzrokovane enterovirusima, a obično se javljaju ljeti. Najčešći način prijenosa enterovirusa s čovjeka na čovjeka je tzv.fekalno-oralni, ali je moguć i kapljični – kašljanjem i kihanjem. Kao izvor infekcije u ljetnim mjesecima može biti i zagađena bazenska voda. Uzročnici ulaze organizam preko probavnog sustava gutanjem vode, preko sluznica ili udisanjem vodenog aerosola, tj. sitnih kapljica. Kliničke manifestacije enterovirusnih infekcija su različite. Najčešće su febrilne bolesti s osipom, nespecifična febrilna stanja tzv. ljetna gripa, konjuktivitis, upala ždrijela praćena mučninom i povraćanjem, ljetni proljevi, serozni meningitis (upala mekih moždanih ovojnica) i niz drugih blažih ili težih bolesti koje većinom prolaze bez posljedica.
Osim navedenih bolesti kupanjem na bazenima postoji mogućnost prijenosa kožnih bolesti, osobito gljivičnih kožnih bolesti. Gljivice se zadržavaju na nečistim i vlažnim površinama oko bazena, na ručnicima i kupaćim kostimima, podovima u svlačionicama i prostorima za tuširanje. Najčešća gljivična kožna infekcija je tzv. atletsko stopalo – infekcija kože stopala između prstiju, koja se može proširiti na cijelo stopalo i nokte. Često se javlja kod sportaša (otuda i naziv) koji su veći dio dana u zatvorenoj sportskoj obući u kojoj se noge pojačano znoje. Znojenje pogoduje nastanku infekcije, kao i vlažni i mokri podovi. Stoga se preporučuje oko bazena, u svlačionicama nositi adekvatnu obuću, a ne hodati bosonog po mokrom podu.
Stvaran rizik od pojave navedenih zaraznih bolesti u većini slučajeva je malen, osobito kod zdravih odraslih osoba i djece školskog uzrasta. Ipak, postoje neke rizične skupine kod kojih je rizik od pojave infekcije veći, to su mala djeca do tri godine starosti,osobito dojenčad, trudnice, kronični bolesnici koji imaju oštećen imunološki sustav. S druge strane ne preporuča se kupanje u bazenima i stajaćim vodama osobama koje imaju kožne i spolne bolesti, koje boluju od upale uha ili spojnice oka (konjuktivitisa) ili upale gornjih dišnih putova.

Vrijeme boravka u bazenu treba ograničiti za malu djecu iz nekoliko razloga. Mala djeca nemaju razvijen imunološki sustav, pa je i sklonost obolijevanja veća i način njihova kupanja pogoduje nastanku infekcije (sjedenje u plićaku, zagrcavanje i gutanje vode).

Kako bi se uklonio rizik nastanka zaraznih bolesti svi kupači trebali bi se pridržavati nekoliko osnovnih pravila :
☺ ne ulazite u vodu ako imate proljev,
☺ izbjegavajte gutanje vode,
☺ izbjegavajte gledanje u vodi (osim u moru),
☺ ne zadržavajte se predugo u vodi, osobito mala djeca,
☺ prakticirajte dobru higijensku naviku: pranje ruku sa tekućom vodom i sapunom nakon toaleta i nakon mijenjanja dječjih pelena,
☺ tuširajte se prije i nakon kupanja u bazenu i drugim vodama stajaćicama (osim u moru), a kod kuće se ponovno okupajte toplom vodom i sapunom,
☺ uvijek koristite toalet za obavljanje nužde,
☺ maloj djeci mijenjajte pelene u sanitarnom čvoru ili prostoru za mijenjanje pelena, a ne
u blizini bazena, i na kraju
☺ ne zaobilazite jarak sa hiperkloriranom vodom oko bazena.


Nadam se da vam ovim tekstom nisam uništila volju za kupanje i plivanjem. Ne odustajte, uživajte u blagodatima sunca, mora i kupališta, ljeto tako brzo prođe. Ali,opreza nikad dosta, čuvajte svoje zdravlje i zdravlje svojih najmlađih i ne zaboravite prije kupanja i sunčanja kožu zaštititi kremom za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom.


Vrh
 Profil  
 PostPoslano: 17-11-2010 15:26   
Moderator
Moderator
Avatar

Pridružen: 18-06-2008 14:05
Postovi: 2158
Lokacija: Zagreb
Konjuktivitis kao posledica kupanja u bazenu
http://www.stetoskop.info/Konjuktivitis ... ontent.htm

Zbog nekih sličnosti u kliničkoj slici i subjektivnim siptomima hronična forma inkluzionog konjunktivitisa često zahteva diferencijalnu dijagnozu sa adenovirusnim konjunktivitisom, herpes simplex konjunktivitisom, stafilokoknim konjunktivitisom i vernalnim konjunktivitisom


Vrh
 Profil  
 PostPoslano: 17-11-2010 21:23   
Moderator
Moderator
Avatar

Pridružen: 18-06-2008 14:05
Postovi: 2158
Lokacija: Zagreb
Upale oka - kako ih prepoznati i liječiti

Toplo vrijeme, dulji boravak na otvorenome, kupanje u bazenima, moru ili jezerima uzrokuju u učestala infekcijska oboljenja oka. Koji su najčešći oblici ljetnih upala očiju i koji su simptomi tih oboljenja?

* Epidemijski keratokonjunktivitis

Ovaj oblik upale očiju vjerojatno je najčešći. Riječ je o zaraznoj virusnoj upali očne spojnice i rožnice. Simptomi se razvijaju tijekom samo nekoliko dana. Bolest najčešće započinje na jednom oku, crvenilom, iritacijom, suzenjem i peckanjem. Budimo se sa sekretom slijepljenim trepavicama. Bez obzira na higijenu, u najvećem broju slučajeva tijekom samo nekoliko dana oboljenje se širi i na drugo oko. Najčešće epidemijski keratokonjunktivitis ne prate sistemski simptomi, odnosno povišena tjelesna temperatura.
Ova bolest nikada nije praćena mutnijim vidom (naravno, suzenje smeta oštrini vida, ali ne u znatnijoj mjeri), a pokretanje očiju nije bolno. Ključna tegoba je suzenje i peckanje. Ako se pak zamijeti slabljenje vida i/ili bolnost, tada je vjerojatno riječ o ozbiljnijoj upali, te je potreban što hitniji posjet oftalmologu. Za epidemijski keratokonjunktivitis je karakteristična i velika varijabilnost jačine simptoma: dok je nekima bolest tako izražena da jedva gledaju, drugima su oči samo diskretno crvene. Također varira zahvaćenost rožnice - od jedva zamjetne do izrazite.
Kako se liječi?
Mogućnosti nisu velike jer je posrijedi virusna upala očiju, prouzročena adenovirusima, koja ima svoj tijek kao primjerice gripa. No, ipak se preporuča striktna higijena, odnosno da oboljeli pere ruke prije i poslije kapanja očiju te ne dodiruje oči. Važno je da osoba koja primijeti simptome koristi svoj ručnik i odvoji ga od ručnika ukućana. Naime, epidemijski keratokonjunktivitis prenosi se najčešće dodirom i vrlo je zarazan. Liječenje je simptomatsko, ima za cilj ublažavanje simptoma, ispiranje sekreta te prevenciju bakterijske superinfekcije. Najčešće se propisuju antibiotske kapi i masti, koje valja stavljati više puta dnevno u oboljelo oko.

Klasični oblik ove bolesti traje oko 2 do 4 tjedna, s jakim simptomima oko tjedan dana te daljnjim postupnim smirivanjem.
Samoinicijativna uporaba lokalnih masti i kapi s kortikosteroidima, bez preporuke i nadzora liječnika, u početnom stupnju bolesti potencijalno je opasna, jer može usporiti oporavak rožnice i stvoriti neželjene komplikacije, posebno ako nije riječ o epidemijskom keratokonjunktivitisu. U najvećem broju slučajeva nakon nekoliko tjedana bolest prolazi, ne ostavljajući posljedice. Ponekad više mjeseci ostaju mutnine u rožnici koje mogu smetati pacijentu, ali i one gotovo uvijek spontano prolaze.

* Faringokonjunktivalna groznica
Ova virusna upala očiju prilično je slična već opisanom epidemijskom keratokonjunktivitisu, osim što je popraćena i ostalim simptomima viroze: povišenom tjelesnom temperaturom, malaksalošću te simptomima dišnog infekta.
Kako se liječi?
Faringokonjunktivalna groznica liječi se kao i epidemijski keratokonjunktivitis.

* Bazenski keratokonjunktivitis
Ovu upalnu bolest očiju uzrokuje bakterija iz skupine klamidija. U ljetnim mjesecima klamidije su brojne u bazenima, moru, rijekama i ostalim kupalištima. Simptomi su podjednaki kao i oni navedenih oboljenja, koji mogu biti i jače izraženi; jačom upalnom reakcijom spojnice i izraženijim rožničnim simptomima.
Kako se liječi?
Na klamidije se može terapijski djelovati, ali je važna pravilna dijagnoza koju, uglavnom, može postaviti samo oftalmolog.

* Herpetički keratitis
Uzročnik ove upale rožnice je virus Herpes simplex, a najčešće izaziva upalu samo jednog oka. Za to oboljenje karakterističan je nesrazmjer između relativno malih subjektivnih tegoba i crvenila oka te iznimno lošeg nalaza upale rožnice. Iako se javlja tijekom cijele godine ujednačenije u usporedbi s navedenim bolestima, i herpetički keratitis je češći ljeti. Ovaj oblik keratitisa potencijalno je i najozbiljniji, jer ako izostane liječnje ili se s liječenjem počne prekasno, može ostaviti trajne mutnine u rožnici. Nalaz upale rožnice je vrlo karakterističan i praktički je dovoljan za dijagnozu, ali se otkriva jedino oftalmološkim pregledom rožnice procjepnom svjetiljkom.
Ova bolest jedan je od najboljih primjera nužnosti oftalmološkog pregleda svake upala oke koja traje dulje od 2 do 3 dana, jer pogreške u dijagnosticiranju mogu biti kobne za vidnu oštrinu, a ponekad i po samo oko.
Kako se liječi?
Herpetički keratitis liječi se mastima i tabletama. Tijekom otprilike 5 dana od početka liječenja simptomi i nalaz na rožnici se u pravilu znatno povlače. Primjena kortikosteroidnih preparata pri herpetičkom keratitisu je u potpunosti kontraindicirana, zato što pogoduje širenju virusa u rožnici.

* Bakterijski keratokonjunktivitisi

Bakterijski keratokonjunktivitisi su mnogo rjeđi nego gore navedeni virusni i klamidijski, ali su zato mnogo opasniji. Razvijaju se često nakon virusnih upala ili manjih ozljeda spojnice ili rožnice (sitne ogrebotine, strana tijela ili nošenje kontaktnih leća u bazenima, na moru i slično). Primjerice, keratitis prouzročen bakterijama iz skupine Pseudomonas, Haemophilus, Staphylococcus ili protozoima iz roda Acanthamoeba mogu tijekom samo nekoliko dana dovesti do gnojne upale oka i njegove perforacije, što najčešće završava gubitkom oka. To je još jedan razlog da sve upale koje traju više dana pregleda oftalmolog: jednostavna i relativno bezazlena virusna upala oka može se u kratkome vremenu pretvoriti u iznimno opasnu bakterijsku upalu.
Kako se liječi?
Lokalna primjena kortikosteroidnih preparata kao izbor liječenja u potpunosti je kontraindicirana.

--------------------------------
“SAVJET LIJEČNIKA”
Dr. med. Igor Petriček, specijalist oftalmolog,
Klinika za očne boelsti KBC-a Rebro, Zagreb:

*Smiju li se kontaktne leće nositi pri plivanju, ronjenju ili na plaži?

Ne. Tvrde leće se lako mogu izgubiti u vodi, a ni meke leće, iako se gube rjeđe, ne smijemo nositi u takvim situacijama i to iz zdravstvenih razloga.
Pri nošenju leća stalno nastaju mikroerozije (mikroskopska oštećenja) rožničnog epitela, koje su vrlo plitke i brzo zarastu (unutar nekoliko sati), te ne uzrokuju nikakve ozbiljnije teškoće. No, u bazenskoj, riječnoj ili morskoj vodi žive različiti potencijalno patogeni mikroorganizmi. U velikom broju slučajeva, oni ne mogu prodrijeti kroz neoštećenu rožnicu i prouzročiti upalu. Osobe koje nose leće, naprotiv, vrlo često imaju kornealne mikroerozije koje su idealna ulazna vrata za te mikroorganizme. Najčešći su Pseudomonas, Pneumococcus, a najopasniji uzročnik je Acanthamoeba.
Akantameba je protozoon (praživotinja iz roda ameba) koji se nalazi u svim riječnim, jezerskim, morskim i bazenskim vodama, a ima ga i u vodi iz vodovoda. U čovjeka izaziva bolest samo u malom broju, ali je i izrazito otporan u svome cističnom obliku. Kemijska dezinfekcija leća u standardnim otopinama na akantamebu praktički nema učinka.
Infekcija nastaje kada akantameba iz vode prodre kroz oštećenu površinu rožnice. Tu prelazi iz cističnog u aktivni oblik, što izaziva jaku i dugotrajnu upalu rožnice. Zbog afiniteta za živce rožnice, akantameba izaziva jako bolnu upalu, disproporcionalnu kliničkim znacima.
Dosad 60 posto objavljenih akantameba keratitisa (upala rožnice) imalo je za uzrok plivanje s mekom kontaktnom lećom, korištenje vodovodne vode za čišćenje leće ili izrazitu nehigijenu pri korištenju.
Dijagnsticiranje bolesti je iznimno teško. Klinički znaci su slični herpetičkom keratitisu, tako da je 65 posto akantameba keratitisa bilo inicijalno dijagnosticirano kao herpetički keratitis, a daljnjih 30 posto pacijenata bilo je bez ikakve dijagnoze 4 do 7 mjeseci nakon nastupa infekcije.
Još je jednom važno istaknuti prevenciju, jer je liječenje još uvijek nedostatno zbog čega brojni slučajevi završe s posve zamućenom rožnicom što zahtijeva keratoplastiku, odnosno presađivanje rožnice. A sve je to posljedica plivanja s lećama ili nepridržavanja uputa o njihovu čuvanju.
Dakle, nije preporučljivo nositi leće na plaži, nego ih treba skinuti prije kupanja, jer je na plaži nemoguće stvoriti adekvatne higijenske uvjete za sigurno spremanje leća u specijalnu kutijicu.

Naveden je kratak pregled najčešćih oblika upala očiju koje su češće ljeti. Nekritična samoinicijativna primjena kortiokosteroidnih kapi ili masti ili njihovo propisivanje od strane neoftalmologa bez prethodnog pregleda rožnice, potencijalno su vrlo opasni. Izravno pogoduju širenju infekcije i usporavaju zacjeljivanje rožnice. Kortikosteroidi smanjuju znake i simptome upale, ali time samo prikrivaju pravo stanje stvari. Ako vam tijekom ljetovanja nije dostupan oftalmolog, tada se svakako preporučuje samo korištenje antibiotskih kapi i masti. Ne prolazi li upala i nakon nekoliko dana, svakako se savjetuje pregled okulista.


Vrh
 Profil  
 PostPoslano: 18-11-2010 08:43   
Član
Član
Avatar

Pridružen: 08-04-2009 14:18
Postovi: 976
Lokacija: Zagreb
kate, moram priznat da sam ja nakon ovog svega napisanog odustala od toga da R ide na plivanje na bazen.

_________________
R 07/03
JIA oligo koljena od 07/06
punkcije:11/06;04/08;03/09
Th:Movalis 7,5mg, Controloc 20mg, fizikalna+el.stim.
Ex Th:MTX 05/08-08/10, Decortin -08-09-10, Folacin
RF-, ANA-, HLA B51, DR51,52
bolest u mirovanju


Vrh
 Profil  
 PostPoslano: 18-11-2010 09:04   
Moderator
Moderator
Avatar

Pridružen: 18-06-2008 14:05
Postovi: 2158
Lokacija: Zagreb
Rola, ne morate odustati, plivanje je jako zdravo, ako nosi UVIJEK naočale za plivanje i još ako ispirete oko onim kapima.
Dr. je napisla na receptu generički naziv NAFAZOLIN, pa se raspitajte.


Vrh
 Profil  
 PostPoslano: 17-12-2010 23:58   
Moderator
Moderator
Avatar

Pridružen: 18-06-2008 14:05
Postovi: 2158
Lokacija: Zagreb
Swimming pool & uveitis

I have a quick question... Should children with uveitis avoid swimming everyday in a pool that is treated with clorine? My daughter has been swimming at a pool this summer & I notice the redness and rubbing of the eyes *** with the clorine & I started to wonder if I should avoid the pool or reduce her time spent in the pool? Thank you for your time.

fostercs #1 [-]
What you describe is typical of ocular surface irritation from the chlorine. It is unlikely that such irritation will cause a flare or worsening of uveitis; but it can, in which case light sensitivity and cells in the anterior chamber seen by the eye doctor during examination with the slit lamp would tell the story.

Swimming and uveitis
If one has uveitis and is on immunosupressive: lotomax, azathioprine, and closporin is it OK to swim in a pool? How about the ocean ? Is there an increased risk of infection? Should one wear goggles? Thank you very much . Rebecca

fostercs #1 [-]
There are risks to everything. One must decide on how to balance risks against life style changes that make life miserable. Please express your concerns to your doctor and let him or her guide you. I personally never suggest my patients on immunosuppressive medications alter their pleasurable pursuits such as swimming, pool, ocean or otherwise.


Vrh
 Profil  
Prikaži poruke :  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 6 poruka ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika: / i 1 gost.


Ne možete započinjati nove teme.
Ne možete odgovarati na poruke.
Ne možete uređivati svoje poruke.
Ne možete izbrisati svoje poruke.
Ne možete slati privitke.

Traži:
Izaberi forum:  


Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group • HR (CRO) autor baze Ančica Sečan | prilagodio Roberto Machiedo
Style originally created by Volize © 2003 • Redesigned SkyLine by MartectX © 2008 - 2009
Modified by Roberto Machiedo, Zajedno do zdravlja © 2006-2011